Hladnoća, snežni smetovi i led onemogućavaju pse lutalice da dođu do hrane, upozorava za S media portal veterinar Nemanja Jovanović. Da li će ljudi postati meta izgladnelih i ozeblih pasa?
Ekstremno niske temperature, moguće restrikcije struje, povrede od leda koji preti i sa zemlje i iz vazduha nisu jedini problemi koji nas mogu zadesiti tokom ovog „ledenog talasa“. Naime, hladnoća koja danima ne popušta i visoki snežni nanosi mogu navesti pse lutalice na izuzetno agresivno ponašanje. Ukoliko danima ne mogu da pronađu sklonište i hranu, psi lutalice, kojih samo u Beogradu ima više desetina hiljada, mogu početi da napadaju ljude, upozoravaju kinolozi.
Nemanja Jovanović, veterinar, odgajivač pasa i član Kinološkog saveza Srbije, upozorava da svaka životinja, pa i pas koji je na hladnom i nema hrane može da postane pretnja po okolinu.
- Koliko psi lutalice mogu postati opasni zavisi pre svega od toga koliki je čopor, koliko su dugo bez hrane i koliko su vremena proveli na hladnom – objašnjava Jovanović za naš portal. – Sneg im je smanjio životni prostor, pa možemo očekivati da će biti mnogo bliže ljudima. S obzirom na to da su kontejneri, iz kojih se psi najčešće hrane, sada zatrpani snegom, oni će se organizovati u veće čopore da bi lakše došli do hrane.
Ipak, Jovanović kaže da se situacija može popraviti ukoliko ljudi pokažu plemenitost i prema životinjama, pa ostave malo hrane oko kuća ili zgrada.
- Vidim da ljudi vrlo često hrane lutalice oko svojih kuća i zgrada. Zato verujem da situacija neće biti tako alarmantna da imamo čopore pasa koji jure ljude, kao što na to upozoravaju kolege iz regiona – navodi naš sagovornik.
Ujedno, on i preporučuje da pokažemo solidarnost prema životinjama:
- Žalim što nemamo sistem da se to reši jednom za svagda. Velikije problem što nemamo dovoljno azila i prihvatilišta da možemo da sklonimo pse sa ulica. Opomenuo bih i vlasnike pasa da ne puštaju ljubimce na ulicu kad im dosade, već da pokažu odgovornost i prema gradu i prema iuvotinjama. Voleo bih da postoji solidarnost kod građana da pomognu svima kojima je to potrebno, pa i psima. To je trenutno rešenje, a za trajnije opciju potrebno je da vlasti naprave projekat za plemenito i odgovorno smeštanje pasa lutalica.
Azili za pse lutalice
Strategija za rešavanje problema pasa lutalica podrazumeva izgradnju niza novih azila na teritoriji Beograda, pored postojećeg Centra za sterilizaciju u Rakovici 1 čiji je kapacitet 210 mesta, kao i prihvatilišta, takođe u Rakovici, kapaciteta 830 mesta. Postoji i prihvatilište u Kovilovu (kapacitet 250 mesta) u koje se uglavnom smeštaju i trajno zadržavaju psi za koje se utvrdi da su nekog napali na ulici. U planu je izgradnja još dva azila na opštinama Palilula i Zemun, koji će biti kapaciteta 1.246 pasa i 39 štenaca.
Konačno, na teritoriji Beograda, već dugi niz godina postoji prihvatilište – karantin u Ovči čiji je kapacitet oko 80 pasa, u kojem se psi smeštaju na stacionirano lečenje, ali i opserviraju na besnilo i karantin.
Veterinar Nemanja Jovanović preporučuje kako da se ponašate u slučaju da vas napadne pas, ili u najgorem scenariju celi čopor:
- Ukoliko dođe do napada čopora pasa, najvažnije je da se osoba ne plaši. Kad pas oseti strah kod čoveka, to kod njega još više pobuđuje dominantnost. Pas čoveka doživljava ili kao deo svog čopora ili kao pripadnika suparničkog čopora. Od ovoga zavisi hoće li pas napasti čoveka.
On objašnjava da način odbrane zavisi i od psihološkog profila osobe koja je napadnuta.
- Svakako nije lako snaći se ako vas napadne desetak pasa. Najbolje je da vičete, vika bi svakako mogla da ih uplaši. Vrlo je važno da čovek ne beži, da ne pravi nagle pokrete i da ne maše rukama. Trebalo bi da nađe zaklon makar za neki deo tela, na primer, da stane uz zid ili pored nekog automobila i slično – savetuje Jovanović.